Centar Banka - naslovna stranica Internet bankarstvo Kupnja i prodaja dionica
• O NAMA • GRAĐANI • POSLOVNI SUBJEKTI • RIZNICA • INVESTICIJSKO BANKARSTVO • POSLOVNICE • BANKOMATI • NOVOSTI • KONTAKT • ZAPOŠLJAVANJE
Tra¾ilica    POJMOVNIK
Krediti
Depoziti
Platni promet
Vrijednosni papiri
Kartièno poslovanje
FAQ
Download
Tarifa naknada
Prodaja nekretnina
Kreditni kalkulator
Centar banka d.d.

Adresa: Amru¹eva 6
10 000 Zagreb
tel: 01 / 4803 - 444
fax: 01 /4803 - 441
E mail:
centarbanka@centarbanka.hr

Hrvatska narodna banka

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Fond za razvoj i zapo¹ljavanje

Hrvatska gospodarska komora

Ministarstvo financija

Zagrebaèka burza

 HITRO.HR

natrag
PRIKA®I ARHIVU VIJESTI

GLAVNA SKUP©TINA BANKE

Na temelju èlanka 277. Zakona o trgovaèkim dru¹tvima i èlanka 37. Statuta Centar banke d.d. Zagreb, Uprava Banke na 02. sjednici odr¾anoj 12. sijeènja 2010. godine donijela je

O D L U K U

o sazivanju Glavne Skup¹tine Banke

I

Pozivaju se dionièari Centar banke d.d. Zagreb, Amru¹eva 6, na Glavnu Skup¹tinu Banke koja æe se odr¾ati u utorak, 23. veljaèe 2010. godine u sjedi¹tu Banke, Zagreb, Amru¹eva 6. Poèetak u 13:00 sati.

II

Za Glavnu Skup¹tinu utvrðen je sljedeæi

D N E V N I   R E D

1./ Otvaranje Glavne Skup¹tine i utvrðivanje broja nazoènih dionièara i punomoænika dionièara

2./ Dono¹enje Odluke o izmjeni èlanka 6. Statuta Centar banke d.d. Zagreb, Amru¹eva 6

Na temelju èlanka 280. stavka 3. Zakona o trgovaèkim dru¹tvima, Uprava i Nadzorni odbor Banke predla¾u da Glavna skup¹tina donese sljedeæe odluke uz toèke dnevnog reda:

Ad.2. Donosi se Odluka o izmjeni èlanka 6. Statuta Centar banke d.d. Zagreb, Amru¹eva 6 kako slijedi:

I

Èlanak 6. Statuta mijenja se i glasi:

“1. Banka mo¾e obavljati bankovne, te osnovne i dodatne financijske usluge u zemlji i inozemstvu sukladno zakonu i opæim aktima Banke.

2. Bankovne usluge su primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj raèun.

3. Osnovne financijske usluge su:

  1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava,
  2. odobravanje kredita i zajmova, ukljuèujuæi potro¹aèke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopu¹teno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, ukljuèujuæi izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoroènih nedospjelih potra¾ivanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting),
  3. otkup potra¾ivanja s regresom ili bez njega (engl. factoring),
  4. financijski najam (engl. leasing),
  5. izdavanje garancija ili drugih jamstava,
  6. trgovanje za svoj raèun ili za raèun klijenta:
    • instrumentima tr¾i¹ta novca,
    • prenosivim vrijednosnim papirima,
    • stranim sredstvima plaæanja, ukljuèujuæi mjenjaèke poslove,
    • financijskim roènicama i opcijama,
    • valutnim i kamatnim instrumentima,

  7. platne usluge u skladu s posebnim zakonima,
  8. usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizièkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
  9. izdavanje drugih instrumenata plaæanja i upravljanje njima ako se pru¾anje ovih usluga ne smatra pru¾anjem usluga u smislu toèke g.) ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom,
  10. posredovanje pri sklapanju poslova na novèanom tr¾i¹tu,
  11. sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pru¾anje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji ureðuje tr¾i¹te kapitala,
  12. upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim,
  13. poslovi skrbni¹tva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbni¹tvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji ureðuje tr¾i¹te kapitala,
  14. savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sliènih pitanja te pru¾anje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim dru¹tvima,
  15. izdavanje elektronièkog novca,
  16. investicijske i pomoæne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se ureðuje tr¾i¹te kapitala, a koje nisu ukljuèene u usluge iz toèke a) do o) ovoga stavka.
  17. 4. Dodatne financijske usluge su:

      • poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji ureðuju osiguranje.

      5. Sukladno zakonu kojim se ureðuje tr¾i¹te kapitala, Banka se bavi pru¾anjem slijedeæih investicijskih usluga i obavljanjem aktivnosti i s njima povezanim pomoænim uslugama:

      1. investicijske usluge i aktivnosti:

          • zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili vi¹e financijskih instrumenata,
          • izvr¹avanje naloga za raèun klijenta,
          • trgovanje za vlastiti raèun,
          • upravljanje portfeljem,
          • investicijsko savjetovanje,
          • usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa,
          • usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa.

      1. pomoæne usluge:
          • pohrana i administriranje financijskih instrumenata za raèun klijenata, ukljuèujuæi i poslove skrbni¹tva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novèanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja,
          • davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omoguæilo zakljuèenje transakcije s jednim ili vi¹e financijskih instrumenata, ako je u transakciju ukljuèeno dru¹tvo koje odobrava zajam ili kredit,
          • savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u dru¹tvima,
          • usluge deviznog poslovanja ako su vezane uz pru¾anje investicijskih usluga,
          • investicijsko istra¾ivanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima,
          • usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
          • investicijske usluge i aktivnosti te pomoæne usluge iz èlanka 5. Zakona o tr¾i¹tu kapitala koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz èlanka 3. stavka 1. toèke 2. podtoèke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tr¾i¹tu kapitala, kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske ili pomoæne usluge.

          II

          Sve ostale odredbe Statuta koje nisu mijenjane ovom odlukom ostaju i dalje na snazi.

          III

          Ovla¹æuje se Nadzorni odbor da temeljem ove Odluke utvrdi proèi¹æeni tekst Statuta Centar banke d.d., Zagreb, Amru¹eva 6.

          IV

          Ove izmjene Statuta stupaju na snagu danom upisa u sudski registar.

           

          Poziv dionièarima

          Pozivaju se dionièari da sudjeluju u radu Glavne skup¹tine. Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas u Glavnoj skup¹tini.

          Pravo sudjelovanja u radu Glavne Skup¹tine imaju dionièari koji su na 7. (sedmi) dan koji neposredno prethodi odr¾avanju Glavne Skup¹tine, evidentirani kao dionièari Banke kod Sredi¹njeg klirin¹kog depozitarnog dru¹tva d.d. te koji su najkasnije do 7 (sedmog) dana koji neposredno prethodi odr¾avanju Glavne skup¹tine pisanim putem prijavili svoje sudjelovanje na Glavnoj skup¹tini.

          Prijave se podnose Direkciji pravnih poslova Banke, Zagreb, Amru¹eva 6.

          Dionièari na Glavnoj skup¹tini sudjeluju osobno ili putem opunomoæenika. Dionièara na Glavnoj skup¹tini mo¾e zastupati opunomoæenik na temelju pisane punomoæi. Dionièare – pravne osobe mo¾e na Glavnoj skup¹tini zastupati osoba ovla¹tena za zastupanje ili opunomoæenik na temelju valjane pisane punomoæi o zastupanju na Glavnoj skup¹tini. Ovla¹tenje za zastupanje odnosno za izdavanje punomoæi dokazuje se izvodom iz sudskog registra.

          Sve pisane materijale po predlo¾enom dnevnom redu o kojima æe se raspravljati na Glavnoj Skup¹tini Banke, dionièari mogu dobiti na uvid u sjedi¹tu Banke u Zagrebu, Amru¹eva 6, svakog radnog dana od 10 – 12 sati, a najkasnije do odr¾avanja Glavne Skup¹tine.

          Ukoliko na sazvanoj Glavnoj Skup¹tini ne bude kvoruma za dono¹enje odluka utvrðenog Statutom, iduæa Glavna Skup¹tina odr¾ati æe se dana 02. o¾ujka 2010. godine u isto vrijeme, na istom mjestu, s istim dnevnim redom.

         Obrazac Prijave i Punomoæi za sudjelovanje na Glavnoj Skup¹tini Banke, mo¾ete preuzeti:


         
        Srednji teèaj 08.09.10.
        EUR 1 7.289053
        CHF 1 5.639499
        GBP 1 8.786226
        USD 1 5.711529
        Novac najradije ula¾em u:
        Oroèenu ¹tednju
        Dionice
        Investicijske fondove

         

        sadr¾aj stranica je informativnog karaktera i nièim ne obvezuje Centar Banku d.d., copyright 2006 by Centar banka, sva prava zadr¾ana, Tramot IT industrija
        Administrativna zabrana

        obustava na plaæu kojom Banka osigurava naplatu kredita na naèin da poslodavac temeljem iste uste¾e du¾niku dospjelo dugovanje.
        Akreditiv

        dokument izdan od banke koja garantira plaæanje odreðene sume, po garanciji ili èeku. U mnogim sluèajevima izvoznici zahtijevaju akreditiv i na taj naèin osiguravaju naplatu za robu koju isporuèuju kupcima po drugim zemljama
        Asignacija

        uput (uputnica), ra¹iren naèin izmirivanja obveza. Obièno je predmet asignacije novac. U provoðenje asignacije ukljuèene su tri osobe: uputilac (asignant) daje nalog odnosno upuæuje drugu osobu, asignata, da treæoj osobi tj. primaocu uputnice (asignataru) isplati u uputnici naznaèenu svotu
        Aval

        mjenièno jamstvo, mjenièno-pravna radnja kojom se osigurava isplata cjelokupne mjeniène svote ili njezina dijela. Mo¾e ga dati treæa osoba ili netko od potpisnika mjenice
        Banka

        financijska ustanova èije usluge regulira Zakon o bankama, a to su: primanje novèanih depozita i odobravanje kredita i drugih plasmana iz tih sredstava u svoje ime i za svoj raèun, kao i izdavanje sredstava plaæanja u obliku elektronskog novca. Pored ovih banka mo¾e pru¾ati i ostale financijske usluge koje su odreðene Zakonom
        Bankovna garancija

        instrument osiguranja plaæanja ili izvr¹enja ugovorenih obveza kojima banka garantira da æe nalogodavatelj garancije u ugovorenom roku ispuniti sve obveze navedene u garanciji prema korisniku garancije.
        Broker - me¹etar

        pojedinac ili tvrtka ¹to kupuje i prodaje financijske instrumente za tuði raèun. Broker je agent koji radi za investitore i financijske institucije. Naknadu za svoj rad dobiva u obliku provizije na temelju vrijednosti transakcija koje zakljuèuje. To brokerskom sustavu osigurava ugraðenu motivaciju za ¹to veæim opsegom trgovanja klijentovim portfeljima.
        Burza vrijednosnih papira (Burza vrijednosnica)

        tr¾i¹te na kojem se prodaju i kupuju vrijednosni papiri i na kojem cijene reguliraju zakoni ponude i potra¾nje. osnovna im je funkcija omoguæiti kompanijama, vladama, lokalnim vlastima i drugim tijelima pribavljanje kapitala prodajom vrijednosnica investitorima. Va¾na im je sekundarna funkcija omoguæavanje investitorima da kupuju i prodaju te vrijednosnice, osiguravaju likvidnost i smanjuju rizike povezane s ulaganjima.
        Carina

        jedan od oblika posrednih poreza koji se ubiru u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a plaæa se za robu koja prelazi (radi izvoza, uvoza ili prolaska) dr¾avnu granicu tzv. carinsku crtu.
        Cesija

        prijenos tra¾bine s dosada¹njeg vjerovnika na novog vjerovnika, obièno se izvr¹ava ugovorom, a osnova joj mo¾e biti zakon ili sudska prinuda. Cesijom se ne mijenja pravo odnosno tra¾bina koja se ustupa, nego samo vjerovnik. Predmetom cesije mogu biti sve tra¾bine.
        Dekurzivni obraèun kamate

        obraèun i plaæanje kamate na kraju obraèunskog razdoblja na postojeæu vrijednost glavnice.
        Depozit

        je novac koji deponent pola¾e u banku, sa ili bez namjene, a banka mu se obvezuje vratiti taj novac uveæan za ugovorenu kamatu u odreðenom roku i uz odreðene uvjete.
        Diskont, skonto, popust - discount

        osnovno je znaèenje popust na cijenu. Gotovinski popust je sni¾enje cijene odobreno nekome tko robu plaæa odmah, gotovinom ili gotovinskim ekvivalentom.
        Efektivna kamatna stopa - EKS

        obvezu iskazivanja efektivne kamatne stope imaju sve financijske institucije za kredite i depozite. Efektivna kamatna stopa je dekurzivna kamatna stopa iskazana na godi¹njoj razini primjenom slo¾enog kamatnog raèuna, a ukljuèuje sve naknade i tro¹kove, te mora biti predoèena stranci.
        Faktoring, Faktorsko financiranje - Factoring

        posao naplate tuðih dugova. Poduzeæe prodaje svoja potra¾ivanja (tj. nenaplaæene fakture od strane kreditora) faktora (èesto podru¾nici banke) uz diskont. Zatim faktor naplaæuje dospjela potra¾ivanja. Njegov profit ostvaruje se u trenutku kada prikupi vi¹e od diskontne cijene koju je platio za dugove. Kompanija koja prodaje svoje dugove faktoru pobolj¹ava time svoje novèane tokove.
        Fiducij

        prijenos prava vlasni¹tva nad nekretninom ili pokretninom u korist Banke do konaène otplate kreditnog dugovanja
        Fiksna kamatna stopa

        kamatna stopa koja je nepromjenjiva za vrijeme trajanja Ugovora.
        Fond

        dr¾avna ustanova koja raspola¾e odreðenim novcem te ga namjenski rasporeðuje
        Forfait, Forfaiting

        diskontiranje financijskog instrumenta - poput mjenice - koji se koristi za financiranje izvoza kapitalnih dobara. banke kupuju mjenice uz diskont i zatim njima trguju.
        Friziranje

        svaki poku¹aj da se situacija prika¾e boljom nego ¹to doista jest.
        Glavnica

        neto imovina; kod kredita, pod glavnicom se podrazumijeva iznos odobrenog, odnosno plasiranog kredita; kod ¹tednje, pod glavnicom se podrazumijeva iznos ¹tednog uloga koji se ukamaæuje.
        Gotovina

        papirni ili kovani novèani apoeni koji se upotrebljavaju kao zakonsko i definitivno sredstvo plaæanja.
        Hipoteka

        uknji¾eno pravo zajmodavca na raspolaganje nekretninom (kuæom, stanom, zemlji¹tem i dr.) u vlasni¹tvu zajmoprimca ako on ne vrati zajam u ugovorenom roku.
        Inflacija

        ekonomska pojava opæeg porasta cijena. Najèe¹æe se kao mjerilo inflaciju upotrebljava poveæanje cijena ko¹are maloprodajnih proizvoda u odreðenom razdoblju. Vrlo rijetko u povijesti nacije do¾ivljavaju negativnu stopu inflacije (tj. opæi pad cijena).
        Insolventnost

        nesposobnost (nemoguænost) gospodarskog subjekta da plati preuzete i dospjele obveze; u naju¾em smislu posljedica je nesklada izmeðu novèanih sredstava kojima raspola¾e gospodarski subjekt i velièine dospjelih obveza plaæanja.
        Interkalarna kamata

        obraèunava se na iznos odobrene glavnice kredita od dana pu¹tanja kredita u teèaj, pa do prvog dana u slijedeæem mjesecu kada poèinje otplata.
        Kamata

        svota koja se plaæa na pozajmljeni ili ulo¾en novac. Kamata je zapravo naknada koju du¾nik plaæa za pozajmljenu glavnicu na odreðeno vrijeme.
        Kapital

        novac koji u poduzeæe ula¾e vlasnik ili vlasnici dionica
        Kredit

        je novac koji kreditor daje na kori¹tenje korisniku kredita (du¾niku), sa ili bez namjene, a koji je korisnik obvezan vratiti uz ugovorenu kamatu u odreðenom roku i uz odreðene uvjete.
        Lombardni kredit

        kredit koji se odobrava na osnovi zaloga realnih pokretnih dobara i vrijednosti.
        Obrtna sredstva

        èini novac potreban za tekuæa plaæanja, materijal i sirovine koje se dr¾e radi ulaganja u proizvodnju, vrijednosti utro¹ene u proizvodnju i proizvodi ¹to èekaju prodaju. Obrtna sredstva èini i novac dan dobavljaèima prije isporuke robe te potra¾ivanja od kupaca od momenta isporuke proizvoda, odnosno pru¾anja usluge do momenta naplate. Ta se sredstva neprestano obræu (cirkuliraju) u poslovnom procesu. Meðutim, potrebno je uvijek raspolagati jednim njihovim dijelom kako bi se nesmetano odvijao poslovni proces. Upravo za taj dio treba osigurati novac veæ prilikom poslovnih ulaganja u poslovanje, i to tako da taj iznos novca bude na raspolaganju kroz dulje vrijeme
        Odgoda otplate - Grace period

        razdoblje poèeka od poèetka kori¹tenja kredita do prijenosa kredita u otplatu. Za vrijeme grace perioda otplata kredita miruje, obièno se plaæa samo interkalarna kamata.
        Poslovni plan

        posebno strukturiran poslovni dokument koji sadr¾i mno¹tvo kvantitativnih i kvalitativnih planskih odrednica u svezi s predmetom planiranja (plan proizvodnje, tro¹kova, nabave, prodaje, kadrova, razvoja te marketin¹ki, financijski, promid¾beni i druge vrste planova).
        Pozitivna valutna klauzula

        primjenom pozitivne valutne klauzule iznos anuiteta izra¾en je u kunama i ako doðe do porasta srednjeg teèaja HNB za EUR u odnosu na kunu Banka na temelju Odluke vr¹i revalorizaciju koeficijentom kretanja srednjeg teèaja HNB za EUR u odnosu na kunu, dok pad teèaja ne umanjuje iznos potra¾ivanja i obveza.
        Promjenjiva kamatna stopa

        kamatna stopa koja se mo¾e promijeniti za vrijeme trajanja Ugovora.
        Puna valutna klauzula

        primjenom pune valutne klauzule iznos anuiteta izra¾en je u stranoj valuti (EUR) i plaæa se u kunskoj protuvrijednosti po ugovorenom teèaju HNB, odnosno Banke za EUR.
        Reprogramiranje kredita, duga

        izrada novog plana otplate duga sporazumom izmeðu kreditora i du¾nika tj. formalno odgaðanje za buduænost onoga ¹to danas ne mo¾e te platiti. Reprogramiranje provode i vrlo veliki du¾nici i vrlo mali du¾nici.
        Subvencije

        razlièiti oblici stalne ili povremene financijske pomoæi koju neka institucija ( najèe¹æe dr¾ava, i to iz proraèuna) daje za toèno odreðene namjene. Sa stajali¹ta namjene subvencije modu biti dotacije, regresi, premije, oslobaðanja od plaæanja poreza, doprinosa, carina ili drugih obveza.
        Tender

        poziv na pregovore ili ponuda koju upuæuje kupac ili investitor radi zakljuèivanja ugovora (kupoprodaja, investicije, gradnja i sl.).
        Valutna klauzula

        klauzula koja se unosi u kupoprodajne ugovore kako bi se vjerovnik novèane obveze za¹titio od promjena vrijednosti novca u razdoblju izmeðu nastanka novèane obveze i trenutka njezina dospijeæa. Valutna klauzula mo¾e biti: pozitivna i puna valutna klauzula.
        Vinkulacija

        naznaka novog primaoca isplate, npr. polica osiguranja èesto se vinkulira u korist banke, koja je kreditirala kupnju osigurane imovine, a radi osiguranja otplate kredita u sluèaju nastupa osiguranog dogaðaja.